недеља, 27. септембар 2015.

Vojni penzioneri pozivaju na podršku uoči velikog protesta

U susret velikom protestu 29. septembra 2015. godine, 10 udruženja vojnih penzionera u saopštenju za medije traži podršku od medija, javnosti i svih građana u atmosferi u kojoj „ministri vlade Srbije svojim izjavama stvaraju negativne reakcije građana u odnosu na vojne penzionere“. U saopštenju podsećaju na diskriminatorski odnos države prema njima koji traje već skoro punih osam godina…

U saopštenju su kom pozivaju na podršku potpisano je i svih 10 udruženja vojnih penzionera koja organizuju protest: Udruženja sindikata penzionisanih vojnih lica Srbije (USPVLS), Udruženja vojnih beskućnika Srbije (UVBS), Udruženja penzionisanih podoficira Srbije (UPPS), Udruženja penzionisanih podoficira Srbije-Gradski odbor Niš (UPPS-GO Niš), Asocijacije penzionisanih pripadnika Vojske Srbije (APPVS), Udruženja penzionisanih vojnih lica Apatin (UPVL Apatin), Udruženja veterana 63. padobranske brigade (UV 63.padbr), Asocijacije vojnih veterana Srbije (AVVS), Udruženja građana SRC Surčin (UG SRC Surčin), i FB grupa Vojni penzioneri Srbije.
U saopštenju se kaže:
„S molbom da u skladu s vašom uređivačkom politikom, ali i pozitivnim zakonskim normama o javnom informisanju propratite aktivnosti više od trideset hiljada vojnih penzionera, izdvojenih iz sistema RF PIO kao nekakva posebna grupa, kao kad bi izdvojili lekare i medicinske sestre, inžinjere i tehničare i druge, ustavno i zakonski obespravljena od strane izvršne, a delimično i sudske vlasti.
Naime, samo vojnim penzionerima je uskraćeno pravo na vanredno usklađivanje penzija za 11.06% od 1. januara 2008. godine, a taj neustavni postupak nije otklonjen do današnjih dana, bez obzira što je Ustavni sud Srbije po tom pitanju doneo više odluka u korist vojnih penzionera, a zatim je to isto učinio i Upravni sud na osnovu tih odluka.
Ovakvim postupanjem institucija sistema budžet Srbije oštećen je za milionske vrednosti, a vojni penzioneri izloženi materijalnoj diskriminaciji, maltretiranju i biološkom dokusurivanju. Obzirom, da su predstavnici izvršne vlasti na čelu sa Predsednikom vlade Srbije do sad više puta obmanuli vojne penzionere, obećavajući rešenje problema „ubrzo, kroz nekoliko dana, samo što nije…“ iako se rešenje tog problema još uvek ne nazire.
Pored navedenog, vojni penzioneri su izloženi diskriminaciji i po pitanju stambenog obezbeđenja. I pored odgovarajuće Odluke Ustavnog suda, oko 2500 vojnih beskućnika živi u neprimerenim uslovima bez stanova koje su po naređenju pretpostavljenih predali u otcepljenim republikama SFRJ.
Posle donošenja i primene Zakona o privremenom uređenju načina isplate penzija,vojnim penzionerima su penzije umanjene i do 35%, tako da je njih preko 70 odsto  egzistencijalno ugroženo jer je penzija jedina porodična imovina.

Ministri vlade Srbije svojim izjavama stvaraju negativne reakcije građana u odnosu na vojne penzionere, kao što su Izjava ministra Vujovića „da on ne može servisirati vojne penzije od 140 000 dinara“ ili izjava ministra Vulina da bi „Srbija isplatom dugova iz 2008. godine bankrotirala“ što nema veze sa činjenicama.

Zbog svega navedenog prisiljeni smo da pravdu potražimo izlaskom na ulice Beograda, u kom smislu je za 29. septembra 2015.godine u 11:00 časova zakazan PROTEST na Trgu Nikole Pašića, sa protestnom šetnjom do Narodne skupštine Srbije, Ustavnog suda Srbije, Predsednika Srbije i Vlade Srbije. Istog dana Narodnoj skupštini biće predata peticija s potpisima vojnih penzionera i građana Srbije o obezbeđivanju Ustavne ravnopravnosti i jednakosti pred zakonom vojnim penzionerima, a njihove penzije da se usklade u duhu odluke Ustavnog suda „na isti način, pod istim uslovima, u istoj visini kao i ostalim osiguranicima RF PIO iz osiguranja zaposlenih“.

Transparentnost Srbija: Ustavni sud više o budžetu nego o pravu

Od prvih reakcija na ocenu Ustavnog suda Srbije da Zakon o privremenom uređivanju načina isplate penzija nije neustavan, izdvajamo tekst koji je objavila organizacija Transparentnost Srbija i prenosimo ga u celosti.

Saopštenje Ustavnog suda, nakon odbacivanja inicijativa za ocenu ustavnosti Zakona o privremenom uređivanju načina isplate penzija, pokazuje da je ova institucija posvetila pažnju pitanjima kao što su – koliko ima penzionera kojima penzije nisu umanjene, da li „zaštićeni“ iznos od 25 hiljada dinara obezbeđuje staranje o ekonomskoj sigurnosti penzionera „u realnim ekonomskim prilikama“ i slično.

Iz saopštenja proizlazi da je institucija koja treba da bude garant pravne sigurnosti i jedinstva pravnog poretka razmatrala da li ograničavanje penzija predstavlja dozvoljeno ograničavanje imovinskih prava i da li je to učinjeno u legitimnom cilju.

Zanimljiva je i metoda po kojoj je utvrđeno da je reč o „merama privremenog karaktera“ – Sud je to utvrdio iz odredaba Zakona o budžetskom sistemu kojima se ograničenje u isplati penzija vezuje za učešće penzija u BDP-u.
Svi argumenti koji se pominju u saopštenju Ustavnog suda bi imali nekog značaja kod razmatranja da li se penzije, na osnovu nekog zakona, mogu umanjiti (privremeno ili trajno). Međutim, sve i da su ti argumenti potpuno ispravni, to još uvek ne znači da je ovaj, konkretan zakon u skladu sa Ustavom.
Glavni problem je taj što zakon sadrži nemoguću normu – navodnim uređivanjem „načina isplate“, u stvari se umanjuje iznos penzije! Zašto je toliko bitno jezičko pitanje? Neko će reći: jasno je da je vlast htela da umanji penzije, zašto bi bilo bitno što su to umanjenje eufemistički nazvali „uređivanje načina isplate“?
Naravno da visina penzija može da se menja i kada ima i kada nema para u budžetu, ali to se radi tako što se upravo to i reguliše, kroz promenu osnovice, koeficijenata, pravila za obračunavanje penzija i slično. Osporeni zakon nije stavio van snage odredbe Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, pa penzije uopšte nisu smanjene. A s druge strane, određuje (u članu 4) da su umanjene isplate konačne.

Ako penzije nisu smanjene, onda penzioneri mogu da ih i dalje potražuju. Ako su umanjene isplate konačne, onda ne mogu.Očigledno je da ove norme ne mogu zajedno da opstanu u pravnom sistemu.

Penzioneri će s pravom i posle ove odluke Ustavnog suda Srbije moći da tuže PIO fond za neisplaćene iznose sa zateznim kamatama (jer im penzije nisu umanjene ni opštim zakonom ni individualnim rešenjem), a PIO fond neće imati osnova (na stranu što nema novca) da im taj deo penzije isplati jer mu je to zabranjeno drugim zakonom.

Dakle, korišćenje eufemizma, to jest izbegavanje da se kaže upravo ono što je zakonodavac stvarno želeo da postigne, stvorilo je problem u pravnom sistemu. Taj problem ni ova odluka Ustavnog suda nije otklonila.

Ustavni sud Republike Srbije: Smanjenje penzija nije protivustavno

Ustavni sud Republike Srbije ocenio je da osporeni Zakon o privremenom uređivanju načina isplate penzija nije u suprotnosti sa Ustavom i potvrđenim međunarodnim ugovorima.

Zakon o privremenom uređivanju načina isplate penzija nije neustavan, proizilazi iz odluke Ustavnog suda Srbije, koji je na sednici održanoj 23. septembra 2015. godine okončao postupak ocene ustavnosti ovog zakona.

Ustavni sud je sinoć na svom internet sajtu objavio saopštenje o ovoj odluci i obrazloženje. Našao je da „nema osnova za pokretanje postupka za utvrđivanje neustavnosti ovog zakona i njegove nesaglasnosti sa potvrđenim međunarodnim ugovorima”, navodi se u saopštenju koje prenosi Politika.
Ustavni sud je utvrdio da se osporenim zakonom uvode interventne mere koje se preduzimaju da bi se u uslovima ekonomske krize očuvala finansijska održivost penzijskog sistema, što konkretno znači mogućnost redovne isplate penzija.
Za Ustavni sud je od naročitog značaja bilo to što se propisane mere ne odnose na penzionere čija je visina utvrđene penzije do 25.000 dinara, kojih, prema podacima koje je sud pribavio, u Republici ima više od 750.000, a što, s obzirom na ukupan broj penzionera i visine penzija u Srbiji znači da najveći broj penzionera nije obuhvaćen propisanim merama, istaknuto je u obrazloženju.
Imajući u vidu i to da u ovom trenutku najniža penzija utvrđena u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju iznosi svega nešto više od 13.000 dinara (pri čemu je za takozvane poljoprivredne penzionere najniža penzija čak oko 10.000 dinara), Ustavni sud je ocenio da je „zaštićenim” iznosom od 25.000 dinara, u realnim ekonomskim prilikama u kojima se društvo nalazi, spornim zakonom obezbeđeno staranje o ekonomskoj sigurnosti penzionera, a što predstavlja ustavni nalog iz člana 70 stav 2 Ustava.
Kada je reč o penzijama koje su obuhvaćene zakonom predviđenim merama, Ustavni sud smatra da su osnovane tvrdnje inicijatora postupka da penzija koja je stečena u skladu sa zakonom predstavlja imovinu penzionera, ali ukazuje da iz Ustava ne proizlazi garancija penzijskog davanja u određenom iznosu, jer je ograničenje imovinskih prava, pod određenim uslovima, dozvoljeno i prema našem Ustavu i prema Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, navodi se u saopštenju.
Penzionerima čija je penzija viša od 25.000 dinara, isplata se vrši u umanjenom iznosu, „što nesporno predstavlja umanjenje njihove imovine i zato je sud ispitivao da li zakon ispunjava uslove dozvoljenog ograničenja imovinskih prava.“
„Polazeći od toga da su propisane mere uređene zakonom, a ne aktom niže pravne snage, da se zakonom ne dira u pravo na penziju, da su mere propisane radi postizanja legitimnog cilja jer je stvaranje uslova za redovnu isplatu penzija makar i u umanjenom iznosu u opštem i javnom interesu, zatim da postoji srazmernost u propisivanju mera jer su ovim merama manje pogođene osobe sa nižim penzijama, što se postiže time što procenat umanjenja nije isti za sve penzije više od 25.000 dinara, i konačno, s obzirom na to da je reč o merama privremenog karaktera, a što je sud utvrdio iz odredaba Zakona o budžetskom sistemu kojima se ograničenje u isplati penzija vezuje za učešće penzija u BDP-u, Ustavni sud je ocenio da se ne mogu prihvatiti kao osnovani navodi inicijatora o nesaglasnosti osporenog zakona sa Ustavom i potvrđenim međunarodnim ugovorima”, navedeno je u obrazloženju Ustavnog suda.

петак, 25. септембар 2015.

Oгорчени радници за Србин.инфо напомињу да заменици и саветник председника Општине Нови Београд, чланови Већа (њих девет) и осталих двадесет функционера, који не пружају никакве конкретне услуге грађанима који их плаћају, имају примања од 80.000 до 90.000. Њима плате неће бити смањене. На пример, у неким општинама у Србији, функција члана Већа није плаћена, већ волонтерска.
Радници још напомињу да саветници, заменици и чланови Већа ретко долазе на посао, а кад и дођу, то је углавном после 12 часова.
Незадовољни радници су поднели приговор Начелници управе општине Нови Београд у којој се наводи да је смањење плата донето у супротности о Закона о раду и да је Правилник, по којем су смањене плате, донет од стране ненадлежниог органа које је донело општи акт супротан Законом о локалној самоуправи. Реч је о томе да су плате смањене одлуком Председника градске општине Нови Београд (извршни орган), а не одлуком Скупштине општине Новог Београда, како је предвиђено законом.(Погледајте слика 1, 2 и 3)
Када је утврђен мањак у општинској каси, запосленима у „Центру за развој и локалну економију“ и седморици запослених у „Инфо сервису” (води кабинет председника), нису смањење плате за разлику од осталих, а такође им не прети ни отказ. С друге стране, отказ је сасвим могућ за остале чиновнике који су све време запослени у општини.
Занимљиво је, како кажу сами запослени у Општини Нови Беград, „Центар за развој и локалну самоуправу”, као и „Инфо сервис“ постоје само пар година, а њихови запосленици су људи који су добили та радна места по партијској линији. Такође,  ова два сервиса обављају послове које су пре свакодневно извршавали сами чиновници запослени у Општини, тако да је покретањем и „Центра” и „Инфо сервиса” само се беспотребно дуплирао број запослених који примају плату из општинског буџета.
Aleksandar Sapic
Magare, blato... ПОЧИЊЕ ШТРАЈК: Чиновници општине Нови Београд устају против непотизма и самовоље челника -
Фотографија бр 4.

ШТРАЈК: Чиновници општине Нови Београд устају против непотизма и самовоље челника

kakо сазнаје Србин.инфо од запослених у Општини Нови Београд, радници ове државне управе због драстичног смањења плате ступају у штрајк упозорења, а затим и у генерални штрајк ако се њихови захтеви не испуне.
zalba radnika novi beograd 1
Фотографија бр 1.
Наиме, по речима нашег извора из Општине, челници Новог Београда су по налогу ревизора прихватили да противзаконито (а вероватно због мањка у општинској каси) смање плате запосленима са средњом и вишом стручном спремом. Смањење плате је од 14 до 16 хиљада динара за запослене са средњом стручном спремом, док је умањени износ за оне са вишом нешто мањи.
Већи део запослених (од укупно 96) су они који имају свакодневни лични контакт са грађанима и који обављају највећи део послова у Општини. Пре смањења плата имали су примања у просеку око 40 до 45 хиљада динара. Са овим умањењем тренутно имају лични доходак од 25 до 30 хиљада динара што није довољно ни за основне егзистенцијалне потребе у Београду. Треба напоменути да су већина породични људи, односно да имају кредите које су узимали да би подмирили животне потребе, те овако драстично смањене плата доводи у опасност да им банке, због неисплаћених обавеза, одузму покретну и непокретну имовину.
zalba radnika novi beograd 2
Фотографија бр 2.
Такође, огорчени радници за Србин.инфо напомињу да заменици и саветник председника Општине Нови Београд, чланови Већа (њих девет) и осталих двадесет функционера, који не пружају никакве конкретне услуге грађанима који их плаћају, имају примања од 80.000 до 90.000. Њима плате неће бити смањене. На пример, у неким општинама у Србији, функција члана Већа није плаћена, већ волонтерска.
Радници још напомињу да саветници, заменици и чланови Већа ретко долазе на посао, а кад и дођу, то је углавном после 12 часова.

Незадовољни радници су поднели приговор Начелници управе општине Нови Београд у којој се наводи да је смањење плата донето у супротности о Закона о раду и да је Правилник, по којем су смањене плате, донет од стране ненадлежниог органа које је донело општи акт супротан Законом о локалној самоуправи. Реч је о томе да су плате смањене одлуком Председника градске општине Нови Београд (извршни орган), а не одлуком Скупштине општине Новог Београда, како је предвиђено законом.(Погледајте слика 1, 2 и 3)

Када је утврђен мањак у општинској каси, запосленима у „Центру за развој и локалну економију“ и седморици запослених у „Инфо сервису” (води кабинет председника), нису смањење плате за разлику од осталих, а такође им не прети ни отказ. С друге стране, отказ је сасвим могућ за остале чиновнике који су све време запослени у општини.
Занимљиво је, како кажу сами запослени у Општини Нови Беград, „Центар за развој и локалну самоуправу”, као и „Инфо сервис“ постоје само пар година, а њихови запосленици су људи који су добили та радна места по партијској линији. Такође,  ова два сервиса обављају послове које су пре свакодневно извршавали сами чиновници запослени у Општини, тако да је покретањем и „Центра” и „Инфо сервиса” само се беспотребно дуплирао број запослених који примају плату из општинског буџета.
zalba radnika opstina novi beograd 3
Фотографија бр 3.
Свим запосленима је и зимус каснила плата јер је Општина имала проблема са исплатом средстава за изградњу стазица у блоковима, иако подизање нових стазица није у опису општинских послова. За превоз је Општина пак дужна појединим запосленима и више од сто хиљада динара.
Због свега наведеног, око стотину радника оОпштине „Нови Београд“ у петак ступа у штрајк упозорења. Ако општина и даље одбија да преговара са радницима, идуће недеље ће ступити у генерални штрајк.
Фотографија бр 4.
Фотографија бр 4.
А ако радници ступе у генерални штрајк то ће паралисати општину Нови Београд, јер су они ти који свакодневно обављају конкретне општинске послове, што ће изазвати огромне проблеме у највећој општини у Србији.

Истакнути пост

Отсећи хидри краке.(politički komentar)

Арсеније Станковић   Završio  IX Beogradsku gimnaziju, Vojno tehničku akademiju i Visoku vojnopolitičku školu JNA. Poslediplomske sudij...