четвртак, 21. јануар 2016.

Hrvatske penzije su najniže u bivšoj SFRJ! 2 deo

Jasna Petrović: Mi imamo, istina, dosta dobro reguliran dijalog, hoću reći, neke pregovaračke platforme. Npr. za razliku od vas, mi imamo svoje ljude u Upravnom vijeću u – kod vas se to zove PIO, je l? Al to nema puno utjecaja, ali vas ipak drukčije tretiraju, možete insistirati da se poprave neki zakoni i na razini kompletnih slučajeva žalbe je drugačije, a k tome kad tražite da se pojave tamo neki ministri, oni se pojave…

Penzionim fondom Hrvatske (Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje) upravlja Upravno veće HZMO koje je sastavljeno od devet članova koje imenuje Vlada Republike Hrvatske. Od toga, četiri predstavnika predlaže ministar zadužen za pitanja penzionog osiguranja, dva predlažu penzionerska udruženja i dva Gospodarsko-socijalno vijeće (jednog iz redova sindikata, a drugog iz redova poslodavaca) i jedan član je predstavnik Zavoda MIO.
U Srbiji, Upravni odbor RF PIO čini sedam članova: četiri predlaže ministar zadužen za pitanja PIO, a po jednog predlažu sindikat, udruženje poslodavaca i udruženje penzionera.Čak i ako bi se troje predstavnika koje ne predlaže ministarstvo (Vlada Srbije) složili oko nekog pitanja, opet bi bili nadglasani jer ministarstvo ima predstavnika više.

Jasna Petrović: Međutim, što je najvažnije, u Hrvatskoj postoji Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe u kome su samo predstavnici, faktički tri udruge – Sindikata, Matice i još smo sebi formirali Koordinaciju umirovljenika kako bismo imali jedno mjesto više – imamo praktično pet mjesta, to smo izborili,  a  s druge strane su ministri mirovinskog, rada, zdravlja, socijalne politike, kao i instiutucije, kao što je vaš PIO, pa isti takav zavod za zdravstvo, a prema našem zahtjevu dolaze i drugi ministri ili agencije.
Tamo pregovaramo o svim zakonima, ne može proć nijedan zakon o kojem mi ne raspravljamo, strategije, to je sad već ušlo u nekakvu, da kažem, demokratsku kulturu. Što je izvrsno. Hoće li takvo Nacionalno vijeće ostati i sada nakon novih izbora, vidjet ćemo.

Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe je bipartino telo Vlade Hrvatske i hrvatskih udruženja penzionera koje je konstituisano 18. januara 2013. godine. Jasna Petrović, sagovornica Penzina, tada je izabrana za potpredsednicu ovog veća.

Jasna Petrović: Ali, nažalost, ne možete spriječiti da vas, sad kad smo imali mirovinsku reformu (januar 2014) da vas ministar ne prevari. Prevari vas u zadnji čas. Recimo, model usklađivanja mirovina je kod nas užasan. Sve se dogovorite na tom Nacionalnom vijeću, i onda vam se desi da on zadrži švicarsku formulu, ali u novom pakiranju, pa smo sada praktički mi dvije godine imali zamrznute mirovine…
Kod vas je bilo usklađenje prema BDP-u neko vrijeme. E, ali mi nemamo ništa. I sad je bilo prvo usklađivanje nakon dvije godine, ali za prosječno malo više od pola eura, jedan novčić na kojem je slika mede. Sram me reći da se to uopće nazvalo usklađivanjem mirovina. Naš dogovor je bio da idemo na varijabilnu formulu, 70 prema 30, iako smo mi tražili 80 prema 20, pa da se povoljniji indeks stavlja u veću varijablu. Dakle, plaće rastu tri posto, a cijene pola posto. Onda se treba uskladiti mirovine sa 70 posto od tih tri posto. Trebalo je tako nekako funkcionirati… Ali je u zadnji čas ministar ostavio tampon-zonu u obliku stare švicarske formule.
Zbog toga što je naš ministar, iako nominalno socijaldemokrat, prema našem sudu zapravo neo-liberalnog opredeljenja i podložan bankama. Evo, otvoreno, ja to govorim i u Hrvatskoj, ja to mogu izjaviti i za vas. I taj ministar je u zadnji čas prevario…

Mirando Mrsić, hrvatski ministar rada i penzionog sistema u sada (januar 2016) već bivšoj hrvatskoj vladi, koji je takođe član Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, sredinom 2013. godine je i sam najavljivao da će u Hrvatskoj biti uvedena nova formula usklađivanja penzija sa rastom plata i cena kako bi se ublažilo sve veće osiromašenje hrvatskih penzionera.
SUH je tada najavio, ohrabren dogovorima na Nacionalnom vijeću, da će biti napuštena švajcarska formula zbog koje se realna vrednost penzija godišnje umanjuje za oko 1,5 odsto.

Penzin: Ima mišljenja da bi i u Srbiji trebalo uvesti drugi stub. Oni koji se zalažu za to čak pominju Hrvatsku kao dobar primer. (Tekstovi o tzv. drugom stubu penzijskog osiguranja na Penzinu)

Hrvatske penzije su najniže u bivšoj SFRJ!

Jasna Petrović iz SUH-a za Penzin: Hrvatske penzije su najniže u bivšoj SFRJ!


Jasna Petrović iz SUH-a za Penzin: Hrvatske penzije su najniže u bivšoj SFRJ!

– Ja pišem Milanoviću, odgovara mi Vučić?! Pa to je fenomenalno! To je prestrašno! – priča o penzijama i penzionerima u Hrvatskoj i regionu Jasna Petrović, predsednica Sindikata umirovljenika Hrvatske u eksluzivnom intervjuu za Penzin…

Na fotografiji: Jasna Petrović, predsednica SUH-a

Jeseni 2015. godine Udruženje sindikata penzionera Srbije (USPS) učestvovalo je na Kongresu FERPA u Budimpešti. Prateći učešće USPS-a kao jedini domaći medij na toj konferenciji, imali smo prilike da upoznamo sindikalce iz drugih zemalja, među njima i predstavnike Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH). Predsednica ovog sindikata, gospođa Jasna Petrović, ekskluzivno za Penzin govori o položaju i borbi penzionera u Hrvatskoj ali i regionu.


Sindikat umirovljenika Hrvatske – SUH, osnovan je 1992. godine kao dobrovoljna, nestranačka, humanitarna organizacija civilnog društva hrvatskih penzionera, koja se sindikalnim delovanjem bori za ostvarenje socijalnih, ekonomskih i građanskih prava penzionera i starijih osoba. Na žalost, naknadno je zakonom zabranjeno da penzionisani radnici budu sindikalno organizovani, pa je SUH danas, pod istim nazivom registrovan kao nevladina organizacija.

Jasna Petrović: Naš sindikat je izrastao na akcijama za povratak duga umirovljenicima za onoliko koliko su bili zakinuti za vrijeme rata. Dobili smo na Ustavnom sudu, napisali smo zakon, i nešto više od devet milijardi kuna je vraćene tzv. starim umirovljenicima.
Penzin: Da li se situacija u Hrvatskoj po pitanju penzija i položaja penzionera promenila od ulaska u EU? Kakav je odnos hrvatske vlade prema MMF-u, insituciji za koju se u javnom mnjenju Srbije smatra da je odgovorna za stezanje kaiša srpskih penzionera?
Jasna Petrović: To što MMF traži, to ovdje niko ne šiša. Zapravo, nije i nije dobra vijest, jer MMF i Svjetska banka ne zahtijevaju smanjivanje mirovina naprosto zato što su najniže u bivšoj Jugoslaviji po svojoj relativnoj vrijednosti.
Jer mirovine se ne računaju i ne uspoređujupo iznosu, nego po odnosu prema prosečnoj plaći. To se zove relativna vrednost mirovine…
To je normalno, vi živite u svojoj zemlji… Jer druga je stvar kad Amerikanac živi na Baliju, na primjer. Pa čak i Srbin u mirovini bi živio jako dobro na Baliju. Imao bi sluškinju i mogao bi imati svoju kuću. Istina od lišća i drveća, ali imao bi dobru klimu.
Dakle, problem u Hrvatskoj je što kod nas u kontinuitetu pada udjel mirovina u prosečnoj plaći i sad smo pali na 39%, a novoumirovljeni u prošloj godini imaju udjel od samo 37%.

U Hrvatskoj, osobe koje su se penzionisale tokom 2015. godine imaju, u proseku, penziju od 2.193 kuna (oko 290 evra) što je samo 37,7 % od prosečne plate u Hrvatskoj. SUH i Matica umirovljenika Hrvatske, novembra 2015. godine, obratili su se tadašnjem ministru finansija Lalovcu saopštenjem u kome upozoravaju da će dalje smanjivanje učešća prosečne penzije u prosečnoj plati prouzrokovati poremećaje u relativnoj vrednosti penzija što će značiti nepoštovanje Konvencije br. 102 Međunarodne organizacije rada, čija je Hrvatska potpisnica.

уторак, 19. јануар 2016.

Saopštenje USPS zbog odbijanja države da oformi Anketni odbor za Fond PIO.

udruženje sindikata penzionera Srbije (USPS) upućuje najoštriji protest predsednici Skupštine Srbije, gospođi Maji Gojković i predsedniku Vlade Srbije, gospodinu Aleksandru Vučiću… – U Srbiji u kojoj je u proteklih 30 godina sve sistematski razarano, penzioneri traže istinu! – Kako su trošeni njihovi novci koje su ulagali u PIO Fond? – Premijer ne dozvoljava! – Zašto?

Skoro dva meseca, zapravo od početka novembra 2015. godine, traju aktivnosti Udruženja sindikata penzionera Srbije, na inicijativi da se u Skupštini Srbije formira anketni odbor, sa ciljem da preispitaposlovanje PIO Fonda u proteklih dvadeset pet godina (više na linku) i da se popiše sva imovina Penzionog fonda i tačno utvrdi čime sve Fond raspolaže.
Penzioneri verovatno nikad ne bi pred Narodnu Skupštinu postavili tako krupne i teške zahteve, kao što je formiranje anketnog odbora, da nas izjave predstavnika Vlade Srbije u poslednjih godinu dana nisu toliko pogodile, potresle, ponizile, da smo se osetili krivim za sve teškoće Srbije, za finansijsku krizu, za nemaštinu, za opljačkane i razorene fabrike, za urušenu poljoprivredu, za pokradene fondove, za nezaposlenost, krivi što nas ima toliko a ne bar upola manje. Krivi što smo živi.

Smatramo da nismo krivci za ovako tešku situaciju u Srbiji, već smo obespravljene žrtve, nepravedno okrivljeni da nas ima toliko mnogo da jedan zaposleni mora da radi za jednog penzionera, pitamo se usput ko je kriv što je tako malo zaposlenih. Suprotstavljamo se htenju Vlade Srbije da izvrši lapot nad nama i zaključujemo da je istina najbolji i najsigurniji temelj za zdravu, naprednu, uspešnu i sigurnu Srbiju.

U dogovoru sa poslaniima Skupštine, inicijativu je podneo narodni poslanik prof. dr Janko Veselinović – Pokret za preokret.
 Predsednica Skupštine gospođa Maja Gojković, prosledila je inicijativu Vladi Srbije na mišljenje, a predsednik Vlade Aleksandar Vučić je presudio:
„Predlaže se Narodnoj skupštini da ne prihvati predlog odluke“.
A sada se postavlja logično pitanje: Zašto je u Srbiji zabranjena istina?
U mišljenju koje je predsednik Vlade Srbije poslao poslanicima Skupštine Srbije, na početku treće strane, izložen je stav da je u periodu krize tokom devedesetih godina iz PIO Fonda novac trošen nenamenski, da je ta praksa nastavljena i kasnije i da je pored drugih faktora koji su uticali na likvidnost PIO Fonda, upravo to dovelo do sadašnjeg stanja, u kome država mora iz budžeta da dotira PIO Fondu značajnu sumu da bi Fond bio likvidan.

I gde smo sad? Zloupotreba je bilo, ali ne treba da istražujemo gde se prelio novac koji su milioni ljudi uplaćivali u PIO Fond.

Da li se prelio u nečije džepove, da li je njime vršena privatizacija srpskih preduzeća i finansirani vlasnici krupnog kapitala, da bi svoj kapital još malo ukrupnili a PIO Fond usitnili.
Iskustveno gledano, ne postoji mnogo situacija kada se ne dozvoljava istini da ugleda svetlost dana. To se najčešće dešava kada su akteri određenog događaja još živi i moćni..

Mi protestujemo. Najoštrije. Tražimo istinu, gospodine Vučiću. Pozivamo vas da preporučite narodnim poslanicima u Narodnoj skupštini da formiraju anketni odbor. Pozivamo vas da pustite bauk istine na svetlost dana. Ako vi to ne uradite – ko će? Za nas, penzionere, građane Srbije, nema drugog puta – samo istina!

U Beogradu, 11. 1. 2016.
Izvršni odbor USPS

21 vek: 62 ljudi bogato kao pola sveta

Pre godinu dana objavili smo najavu da će jedan odstostanovništva uskoro po bogatstvu preteći ostalih 99stanovnika planete. Do danas, početkom 2016. godine, to se izgleda i dogodilo…

Organizacija Oxfam ove godine potvrdila je svoje prošlogodišnje predviđanje u izveštaju objavljenom pred novi ekonomski forum u Davosu u Švajcarskoj, piše Blumberg.

Procene su da 62 osobe poseduju bogatstvo isto kao i najsiromašnijih 3,5 milijardi ljudi. Samo pre pet godina, bilo je potrebno 388 najbogatijih da se izjednači sa imovinom donje, najsiromašnije, polovine planete.

Bogatstvo najimućnijih poraslo je za 44 odsto od 2010. godine, na 1,76 bilion dolara, dok je „bogatstvo“ najsiromašnijih palo za 41 odsto pa pola sveta poseduje samo jedan bilion dolara.
– Jednostavno je neprihvatljivo da siromašnija polovina planete ima koliko i šačica ljudi koji mogu da stanu u jedan autobus. Svetski lideri su zabrinuti ali do sada nismo videli ni jednu konkretnu kaciju – kaže direktor Okfama Vini Bianima.

Dvanaest ekonomskih i pravnih stručnjaka protiv zamrzavanja uplata u drugim mirovinski stupovima- u Hrvatskoj debata strucnjaka

Dvanaest uglednih ekonomskih i pravnih stručnjaka usprotivilo se ideji zamrzavanja uplata u drugi mirovinski stup i njihovo preusmjeravanje u državni proračun, koju je u intervjuu za Jutarnji list prije dva dana iznio član Mosta prof. Ivan Lovrinović, jer ocjenjuju da ti to bila kratkoročna mjera koja bi samo prividno stabilizirala državni proračun ali ne bi dovela do stvarno i trajnog snižavanja deficita.
 “Zaustavljanje uplata u drugi stup i usmjeravanje toga novca u proračun je kratkoročna knjigovodstvena operacija koja bi samo prividno stabilizirala proračun. Takva bi operacija, međutim, stvorila nove obveze za proračun u budućnosti – obveze koje se odnose na isplatu većih mirovina iz državnog proračuna svim budućim umirovljenicima. Ovakav rezultat je upravo suprotan onome što je potrebno za trajno stabiliziranje proračuna i snižavanje javnog duga, a to je trajno smanjivanje rashodnih pritisaka na proračun”, navode potpisnici otvorenog pisma.
Pismo su potpisali  Martina Dalić, Sandra Švaljek, Maja Vehovec, Željko Potočnjak, Vuk Vuković, Predrag Bejaković, Andrea Mervar, Nevenka Čučković, Maruška Vizek, Marina Kesner Škreb, Velimir Šonje i Ivana Vukorepa.
“‘Rješenje’ koje trenutačno snižavanje deficita vidi kroz zamrzavanje uplata u drugi stup je samo privid zato jer ukupni deficit proračuna ostaje nepromijenjen. Ukupni deficit ostaje nepromijenjen zato jer bi proračun stekao nove prihode (oduzimanjem 5 posto bruto plaća koje danas čine štednju i vlasništvo svih sadašnjih radnika mlađih od 52 godine), ali bi također stekao i nove obveze tj. obveze isplate većih iznosa budućih mirovina iz proračuna. Stvarnog i trajnog snižavanja deficita kroz ovaj prijedlog nema”.
Potpisnici pisma ocjenjuju kako se na taj način ne može osigurati ni trajno snižavanje potrebe za zaduživanjem države te da ta mjera vodi tek u drugačiju raspodjelu zaduženja u vremenu.
“U kratkom roku, koji se eventualno može izjednačiti s mandatom Vlade koja se upravo pokušava formirati, potrebe za zaduživanjem bi se mogle prividno smanjiti. Ali već nakon toga bi potrebe za zaduživanjem i/ili povećanjem doprinosa za mirovinsko osiguranje ponovo počele rasti jer bi proračunu na ‘naplatu’ počele stizati novo preuzete obveze o isplati mirovina iz državnog proračuna”, ističe se u pismu.
“Predlaganje ovakvih ideja je istovremeno i stvaranje privida da potreba za reformama javnog sektora baš i nije tako urgentna jer postoji rješenje koje će bezbolno i bez velikih napora ukloniti deficit i dug s dnevnog reda. Rješenje kojeg se začudo do sada nitko nije sjetio! Međutim, takovo ‘čarobno’ rješenje ne postoji, već se ovdje samo radi o prebacivanju problema u ne tako daleku budućnost, a koji će tada zbog nepovoljne demagrafske slike biti još teži i još veći. Hrvatskoj trebaju iskrene reforme, a ne zamagljivanje stvarnosti knjigovodstvenim operacijama”.
Ugledni ekonomisti i pravnici napominju kako zamrzavanje uplata u drugi stup može voditi daljnjem poskupljenju cijene rada jer će nužno dovesti do potrebe za povećanjem doprinosa za mirovinsko osiguranje, što će značiti povećanje poreznog pritiska na mlade generacije koje zbog toga ne mogu ostvariti pravo na rad i roditeljstvo te su u krajnjem slučaju prisiljene na iseljenje.
Potpisnici pisma drže da se drugi mirovinski stup može unaprijediti u pogledu smanjenja njegovih troškova i poboljšanja odnosa strukture ulaganja i rizika ali takva se unapređenja moraju postići bez narušavanja temeljne koncepcije mirovinske reforme, jedne od rijetkih velikih reformi koje je Hrvatska uspjela provesti u posljednjih 15 godina.
“Je li napuštanje i onih rijetkih reformi koje su u kakvom takvom obliku uspjele preživjeti do danas u stvari taj ‘reformski’ put za bogatiju i uspješniju Hrvatsku o kojem se na političko – retoričkoj razini tako često i rado govori? Odgovor na ovo pitanje moraju napokon jasno i nedvosmisleno dati politički prvaci Mosta i HDZ-a, gospodin Petrov i gospodin Karamarko. Ali, isto tako odgovor mora dati i gospodin Orešković, čijoj se Vladi ovakvi prijedlozi stavljaju u zadatak”, navodi se u pismu.

субота, 16. јануар 2016.

Varufakisov panevropski pokret kreće iz Berlina


Bivši grčki ministar finansija Janis Varufakis,
 planira povratak na političku scenu, ali u Nemačkoj. Naime, Varufakis namerava da početkom februara u Berlinu predstavi svoj panevropski projekat "treće alternative" za Evropu sa ciljem racionalizacije
 i borbe protiv "antidemokratskih evropskih institucija"
 Varufakis stalno kritikuje Evropsku uniju da je antidemokratska i da joj nedostaje transparentnost.

Inicijativom "Demokratija u evropskom pokretu 2025" (DiEM 25) Varufakis želi da okupi zainteresovane sa ciljem da se "demokratizuje Evropa i zaustavi cepanje", preneo je dnevnik Nova Nemačka (Neues Deutschland).

Varufakis namerava da pokrene svoj projekat 9. februara u Berlinu u Folksbine (Volksbühne) teatru koji godinama važi za mesto odakle su krenuli mnogi pokreti, uključujući brojne koji su se borili za rušenje Berlinskog zida, piše Euraktiv Nemačka.

Bivši Sirizin ministar insistira da mu je cilj da pokrene novi pokret a ne da osnuje političku partiju. Predlažući "treću alternativu" Varufakis želi da ukaže na pogrešan pravac i odluke članica EU, kao i na "antidemokratske evropske institucije".

Janis Varufakis ističe da želi da doprinese "demokratizaciji" Evrope i pokaže biračima da postoji treći put između povratka na nacionalne države i "nedemokratskih struktura" današnjih evropskih institucija.

Varufakis, istrajni borac protiv mera štednje koje su od Grčke zahtevali kreditori, ostao je bez ministarske fotelje u leto 2015. Od tada aktivno učestvuje u razgovorima u kojima se traži alternativa između povratka na nacionalne države i evropskih zahteva.

U nedavnom intervjuu za španski list Diario, Varufakis je upozorio da bi, ako zona evra propadne i kriza se nastavi, to vodilo u "beznađe, depresiju i strah" i doprinelo jačanju "nove nacionalizacije, ultra- nacionalizacije i ksenofobije".

Inače, za novembar je bio planiran sastanak u Parizu o "planu Be za Evropu" koji nije održan zbog terorističkih napada u tom gradu.

Sastanak je tada pomeren za januar, takođe u Parizu. Planirano je da na tom skupu učestvuju i globalno poznata aktivistkinja za socijalnu pravdu Suzan Džordž (Susan George) i 
bivši ministri finansija Italije i Nemačke, Stefano Fasina (Fassina) i Oskar Lafonten (Lafontaine).

Izvor: EurActiv.rs 

Истакнути пост

Отсећи хидри краке.(politički komentar)

Арсеније Станковић   Završio  IX Beogradsku gimnaziju, Vojno tehničku akademiju i Visoku vojnopolitičku školu JNA. Poslediplomske sudij...