Jasna Petrović: Mi imamo, istina, dosta dobro reguliran dijalog, hoću reći, neke pregovaračke platforme. Npr. za razliku od vas, mi imamo svoje ljude u Upravnom vijeću u – kod vas se to zove PIO, je l? Al to nema puno utjecaja, ali vas ipak drukčije tretiraju, možete insistirati da se poprave neki zakoni i na razini kompletnih slučajeva žalbe je drugačije, a k tome kad tražite da se pojave tamo neki ministri, oni se pojave…
Penzionim fondom Hrvatske (Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje) upravlja Upravno veće HZMO koje je sastavljeno od devet članova koje imenuje Vlada Republike Hrvatske. Od toga, četiri predstavnika predlaže ministar zadužen za pitanja penzionog osiguranja, dva predlažu penzionerska udruženja i dva Gospodarsko-socijalno vijeće (jednog iz redova sindikata, a drugog iz redova poslodavaca) i jedan član je predstavnik Zavoda MIO.
U Srbiji, Upravni odbor RF PIO čini sedam članova: četiri predlaže ministar zadužen za pitanja PIO, a po jednog predlažu sindikat, udruženje poslodavaca i udruženje penzionera.Čak i ako bi se troje predstavnika koje ne predlaže ministarstvo (Vlada Srbije) složili oko nekog pitanja, opet bi bili nadglasani jer ministarstvo ima predstavnika više.
Jasna Petrović: Međutim, što je najvažnije, u Hrvatskoj postoji Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe u kome su samo predstavnici, faktički tri udruge – Sindikata, Matice i još smo sebi formirali Koordinaciju umirovljenika kako bismo imali jedno mjesto više – imamo praktično pet mjesta, to smo izborili, a s druge strane su ministri mirovinskog, rada, zdravlja, socijalne politike, kao i instiutucije, kao što je vaš PIO, pa isti takav zavod za zdravstvo, a prema našem zahtjevu dolaze i drugi ministri ili agencije.
Tamo pregovaramo o svim zakonima, ne može proć nijedan zakon o kojem mi ne raspravljamo, strategije, to je sad već ušlo u nekakvu, da kažem, demokratsku kulturu. Što je izvrsno. Hoće li takvo Nacionalno vijeće ostati i sada nakon novih izbora, vidjet ćemo.
Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe je bipartino telo Vlade Hrvatske i hrvatskih udruženja penzionera koje je konstituisano 18. januara 2013. godine. Jasna Petrović, sagovornica Penzina, tada je izabrana za potpredsednicu ovog veća.
Jasna Petrović: Ali, nažalost, ne možete spriječiti da vas, sad kad smo imali mirovinsku reformu (januar 2014) da vas ministar ne prevari. Prevari vas u zadnji čas. Recimo, model usklađivanja mirovina je kod nas užasan. Sve se dogovorite na tom Nacionalnom vijeću, i onda vam se desi da on zadrži švicarsku formulu, ali u novom pakiranju, pa smo sada praktički mi dvije godine imali zamrznute mirovine…
Kod vas je bilo usklađenje prema BDP-u neko vrijeme. E, ali mi nemamo ništa. I sad je bilo prvo usklađivanje nakon dvije godine, ali za prosječno malo više od pola eura, jedan novčić na kojem je slika mede. Sram me reći da se to uopće nazvalo usklađivanjem mirovina. Naš dogovor je bio da idemo na varijabilnu formulu, 70 prema 30, iako smo mi tražili 80 prema 20, pa da se povoljniji indeks stavlja u veću varijablu. Dakle, plaće rastu tri posto, a cijene pola posto. Onda se treba uskladiti mirovine sa 70 posto od tih tri posto. Trebalo je tako nekako funkcionirati… Ali je u zadnji čas ministar ostavio tampon-zonu u obliku stare švicarske formule.
Zbog toga što je naš ministar, iako nominalno socijaldemokrat, prema našem sudu zapravo neo-liberalnog opredeljenja i podložan bankama. Evo, otvoreno, ja to govorim i u Hrvatskoj, ja to mogu izjaviti i za vas. I taj ministar je u zadnji čas prevario…
Mirando Mrsić, hrvatski ministar rada i penzionog sistema u sada (januar 2016) već bivšoj hrvatskoj vladi, koji je takođe član Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, sredinom 2013. godine je i sam najavljivao da će u Hrvatskoj biti uvedena nova formula usklađivanja penzija sa rastom plata i cena kako bi se ublažilo sve veće osiromašenje hrvatskih penzionera.
SUH je tada najavio, ohrabren dogovorima na Nacionalnom vijeću, da će biti napuštena švajcarska formula zbog koje se realna vrednost penzija godišnje umanjuje za oko 1,5 odsto.
Penzin: Ima mišljenja da bi i u Srbiji trebalo uvesti drugi stub. Oni koji se zalažu za to čak pominju Hrvatsku kao dobar primer. (Tekstovi o tzv. drugom stubu penzijskog osiguranja na Penzinu)
Нема коментара:
Постави коментар